Zasićene, mononezasićene i polinezasićene masti tri su najčešća oblika masti koje susrećete u biljnom svijetu. Masti se klasificiraju prema njihovoj gustoći i broju ugljika u lancu. Bez previše kompliciranja, što više ugljika ima mast, to je zasićenija. Evo male analize, počevši od najzasićenijih masti:
-
Zasićene masti:
-
Obično nemojte užegli, čak ni kada se zagrije za kuhanje
-
Nastaju u vašem tijelu od ugljikohidrata
-
Čini najmanje 50 posto vaših staničnih membrana, dajući stanicama krutost i integritet
-
Potrebni su kako bi se kalcij učinkovito ugradio u koštani sustav
-
Štiti jetru od alkohola i drugih toksina
-
Pojačati imunološku funkciju
-
Potrebni su za pravilnu upotrebu esencijalnih masnih kiselina (EFA)
-
Biljni izvori: kokosovo ulje i palmino ulje
-
Mononezasićene masti:
-
Imaju tendenciju da budu tekući na sobnoj temperaturi
-
Ne užegli lako i može se koristiti za kuhanje na umjerenim temperaturama
-
Biljni izvori: maslinovo ulje, bademi, pekani, indijski oraščići, kikiriki i avokado
-
Polinezasićene masti:
-
Sadrži omega-3 i omega-6 masne kiseline
-
Tekuće su čak i kada su u hladnjaku
-
Nikada se ne smije zagrijavati
-
Biljni izvori: orasi, chia, konoplja i lan
Većina “politički korektne” prehrane (što znači ono što vlada želi da jedete) temelji se na pretpostavci da biste trebali smanjiti i idealno eliminirati unos masti – posebno zasićenih masti – iz životinjskih izvora jer su oni krivi za stvari poput srca bolest.
Ali nemojte dopustiti da vas vaša biljna prehrana uljuljka u lažni osjećaj sigurnosti. Nisu krive toliko zasićene masnoće, već prerađena hrana današnje moderne industrije i sve te trans masti skrivene u većini proizvoda.
To znači da, iako jedete biljnu hranu, i dalje ste izloženi riziku od srčanih bolesti i drugih zdravstvenih komplikacija ako konzumirate previše margarina, krema, rafiniranih ulja i šećera te prerađene hrane općenito.