Iako su osobne preferencije najvažniji čimbenik kada je u pitanju zajedničko uživanje u hrani i vinu, većina se ljudi može složiti oko ishoda, pozitivnih ili negativnih, nekoliko osnovnih interakcija okusa. Sljedeće točke izlažu neka od ovih osnovnih pravila za sretne odnose s hranom i vinom, koja rade na isticanju pozitivnih strana bilo hrane ili vina, ili oboje, i umanjivanje negativnih aspekata. Slijedite ove prijedloge i bit ćete malo bliže harmoniji hrane i vina.
-
Uskladite težinu s težinom. Poslužite suha, lagana, niskoalkoholna vina uz lagana jela (sirova/svježa, hrskava, niske masnoće i visoke kiseline). Poslužite puna, zrela vina s visokim udjelom alkohola, kremaste teksture uz tešku hranu (uključujući hranu koja sadrži puno mliječnih ili životinjskih masti, proteina, bogate umake i tako dalje).
-
Poslužite visoko kisela vina uz hranu s visokom kiselinom. Na primjer, poslužite suhi rizling, tart Sauvignon Blanc ili pikantni Sangiovese uz salate začinjene vinaigretteom, kozji sir, jela od rajčice i slično.
-
Izbjegavajte taninska vina s masnom/uljnom ribom. Na primjer, izbjegavajte veliki, žvakaći cabernet sauvignon ili malbec sa skušom, crnim bakalarom, lososom ili bilo kojom drugom ribom bogatom omega-3 masnim kiselinama.
-
Omekšajte taninska vina slanom, masnom hranom bogatom proteinima. Taninska vina su adstrigentna i naboraju na usta, pa hrana bogata proteinima, kao što je dobro mramorirana govedina pravilno začinjena solju, ublažava osjećaj trpkosti.
-
Slanu hranu poslužite uz visoko kisela vina. Na primjer, poslužite Gamay (kao što je Beaujolais) ili Barbera iz sjeverne Italije uz suhomesnate proizvode, ili talijanski Pinot Grigio s bilo čime što sadrži soja umak.
-
Poslužite suha ili slatka vina uz blago slatku ili slatku hranu. Zapamtite: vino bi uvijek trebalo biti jednako slatko ili slađe od onoga što je na tanjuru.