Za razliku od američkih vina, većina europskih vina nazvana je po regiji u kojoj raste njihovo grožđe, a ne po samoj sorti grožđa. Mnoga od ovih europskih vina potječu od točno istih sorti grožđa kao i američka vina (kao što su chardonnay, cabernet sauvignon, sauvignon blanc i tako dalje), ali to ne piše na etiketi. Umjesto toga, na etiketi piše Burgundy, Bordeaux, Sancerre i tako dalje: mjesto gdje to grožđe raste.
Je li ovo neka podla zavjera da vino učini nerazumljivim ljubiteljima vina samo na engleskom koji nikada nisu posjetili Europu i pali na zemljopisu u školi? Au contraire! Europski sustav imenovanja vina zapravo je namijenjen pružanju više informacija o svakom vinu i boljem razumijevanju onoga što je u boci od naziva sorti. Jedina kvaka je u tome što da biste prikupili ove informacije, morate naučiti nešto o različitim regijama iz kojih vina dolaze.
Zašto vino nazvati po mjestu?
Grožđe, sirovina vina, mora negdje rasti. Ovisno o vrsti tla, količini sunca i kiše te brojnim drugim karakteristikama koje svaka negdje ima, grožđe će ispasti drugačije. Ako je grožđe drugačije, drugo je i vino. Svako vino, dakle, odražava mjesto gdje raste njegovo grožđe.
U Europi su uzgajivači grožđa/vinari stoljećima morali otkriti koje grožđe gdje najbolje raste. Identificirali su većinu ovih podudaranja na lokaciji grožđa i kodificirali ih u propise. Dakle, naziv mjesta u kojem se grožđe uzgaja u Europi automatski podrazumijeva grožđe (ili grožđe) se koristi da bi vino tom mjestu. Ipak, etiketa na boci obično vam ne govori o grožđu (ili grožđu).
Dešifriranje uobičajenih europskih naziva mjesta
Ove informacije navode uobičajena imena mjesta na etiketama vina, europske zemlje u kojima se mjesta nalaze i sorte grožđa koje se koriste za proizvodnju vina.
Ime vina |
Zemlja |
Sorte grožđa |
beaujolais |
Francuska |
Gamay |
Bordeaux (crveni) |
Francuska |
Cabernet Sauvignon, Merlot, Cabernet Franc i drugi* |
Bordeaux (bijeli) |
Francuska |
Sauvignon Blanc, Sémillon, Muscadelle * |
bordo (crvena) |
Francuska |
Pinot crni |
bordo (bijela) |
Francuska |
Chardonnay |
Chablis |
Francuska |
Chardonnay |
šampanjac |
Francuska |
Chardonnay, Pinot Noir, Pinot Meunier * |
Châteauneuf-du-Pape |
Francuska |
Grenache, Mourvèdre, Syrah i drugi * |
Chianti |
Italija |
Sangiovese, Canaiolo i drugi * |
Côtes du Rhône |
Francuska |
Grenache, Mourvèdre, Carignan i drugi * |
luka (Porto) |
Portugal |
Touriga Nacional, Tinta Barroca, Touriga Franca, Tinta Roriz,
Tinto Cão i drugi * |
Pouilly-Fuissé, Mâcon, St.-Véran |
Francuska |
Chardonnay |
Rioja (crvena) |
Španjolska |
Tempranillo, Grenache i drugi * |
Sancerre/Pouilly-Fumé |
Francuska |
Sauvignon Blanc |
Sauternes |
Francuska |
Sémillon, Sauvignon Blanc * |
Šeri |
Španjolska |
Palomino |
Soave |
Italija |
Garganega i drugi * |
Valpolicella |
Italija |
Corvina, Molinara, Rondinella * |
*Označava da se za proizvodnju ovih vina koristi mješavina grožđa.
Terroir igra
Terroir (izgovara se ter-wahr) je francuska riječ koja nema izravan prijevod na engleski, pa ljudi iz vinarije samo koriste francusku riječ, radi svrsishodnosti (ne zbog snobizma). Terroir nema fiksnu definiciju; to je pojam i ljudi ga teže definirati šire ili uže kako bi odgovarali vlastitim potrebama. Sama riječ temelji se na francuskoj riječi terre, što znači tlo; pa neki ljudi terroir definiraju kao, jednostavno, prljavštinu.
Ali terroir je stvarno puno složeniji (i kompliciraniji) od obične prljavštine. Terroir je kombinacija nepromjenjivih prirodnih čimbenika - poput gornjeg sloja tla, podzemlja, klime (obrasci sunca, kiše, vjetra i tako dalje), nagib brda i nadmorska visina - koje ima određeno mjesto vinograda. Velika je vjerojatnost da nema dva vinograda u cijelom svijetu koji imaju potpuno istu kombinaciju ovih čimbenika. Stoga se terroir smatra jedinstvenom kombinacijom prirodnih čimbenika koje ima određeno vinogradsko mjesto.
Terroir je vodeći princip europskog koncepta da vina trebaju dobiti imena prema mjestu iz kojeg potječu. Razmišljanje ide ovako: Ime mjesta konotira koje je grožđe korišteno za proizvodnju vina tog mjesta (jer je grožđe propisano propisima), a mjesto utječe na karakter tog grožđa na svoj jedinstven način.
Stoga je najtočnije ime koje vino može imati naziv mjesta gdje je raslo grožđe. Nije to neka opasna zavjera; to je samo potpuno drugačiji način gledanja na stvari.
Nazivi mjesta na etiketama američkih vina
Etikete vina iz neeuropskih zemalja također vam govore odakle vino potječe - obično tako što se negdje na etiketi navodi naziv mjesta. Ali postoji nekoliko razlika između europskih i neeuropskih sustava.
Prije svega, na etiketi američkog vina (ili australskoj, čileanskoj ili južnoafričkoj etiketi, u tom slučaju), morate se malo potruditi da pronađete naziv mjesta na etiketi. Mjesto podrijetla nije temeljni naziv vina (kao što je to za klasična europska vina); grožđe obično jest.
Drugo, imena mjesta u Sjedinjenim Državama znače mnogo manje nego u Europi. Neka mjesta navedena na etiketi mogu biti značajna jer se odnose na specifična, dobro definirana područja s prilično dosljednim uvjetima rasta, kao što je Alexander Valley u Kaliforniji ili Red Mountain u Washingtonu.
Ali druga su mjesta toliko velika da njihovo ime ne govori ništa konkretno — kao što je Kalifornija, teritorij koji je 30 posto veći od cijele zemlje Italije. Ista stvar za australska vina s oznakom Jugoistočna Australija - područje samo nešto manje od Francuske i Španjolske zajedno.