Sindrom anksioznosti: uzroci, simptomi, metode liječenja

Anksiozni sindrom je sindrom koji nije stran mnogim ljudima, a posebno mladima. Dakle, što je anksiozni sindrom? Što je uzrok ovom sindromu? Koji je tretman za ovaj sindrom? Sve će biti u današnjem članku o zdravlju na blogu aFamilyToday.

Anksiozni sindrom je tema koja jako zanima mnoge ljude jer je vrlo čest psihički sindrom među mladima. Ovaj sindrom ne samo da utječe na zdravlje već utječe i na kvalitetu života bolesnika. Pratite članak u nastavku kako biste bolje razumjeli sindrom anksioznosti!

Što je anksiozni sindrom?

Anksioznost je ljudsko emocionalno stanje. Anksioznost je podijeljena u 2 glavne kategorije uključujući:

• Opća anksioznost: Javlja se kada se nešto dogodi, u skladu s tjeskobnim emocionalnim stanjem. Ovaj osjećaj će nestati kada se stvar riješi.
• Patološka anksioznost (anksiozni poremećaj): Nije zbog očitog uzroka ili pacijent pokazuje pretjeranu anksioznost. Simptomi su često neugodni, a dugotrajni stres utječe na kvalitetu života bolesnika.

Sindrom anksioznosti ili anksiozni poremećaj oblik je emocionalnog poremećaja kojeg karakterizira neodoljiv osjećaj straha pred nekom situacijom, događajem ili čak zabrinutošću bez vidljivog razloga. Ovo opetovano i dugotrajno stanje može utjecati na život pacijenta.

Što je anksiozni sindrom?

Anksiozni sindromi vrlo su raznoliki. Uobičajene vrste anksioznih poremećaja uključuju:

• Generalizirani anksiozni poremećaj (generalizirani anksiozni poremećaj): Manifestira se osjećajem pretjerane tjeskobe zbog mnogih događaja i aktivnosti. Ovu tjeskobu često je teško kontrolirati, praćenu nizom manifestacija kao što su stres, ljutnja, razdražljivost, problemi sa spavanjem itd., što utječe na život, rad i učenje bolesnika.
• Opsesivno-kompulzivni poremećaj: Ljudi koji imaju ponavljajuća i opsesivna ponašanja koja se ne mogu kontrolirati, poput čestog čišćenja, organiziranja namještaja, pranja ruku mnogo puta zbog straha od bakterija, virusa ili bakterija. Ova opsjednutost često oduzima vrijeme i utječe na mnoge društvene aktivnostima kao i svakodnevnom životu pacijenta, čak i zbog čega se ljudi oko njih osjećaju nelagodno.
• Panični poremećaj: Ovo stanje karakterizira ekstremna panika. Napadaji panike često se javljaju iznenada, u kratkom vremenu, uzrokujući burnu reakciju tijela manifestacijama kao što su srčani udar , otežano disanje, bol u prsima, itd. Pacijenti često ne vole biti na lakim mjestima, što ih izaziva u panici. Čak, postoje trenuci kada izraz panike toliko obuzme pacijenta da se pacijent ne usuđuje izaći van i izbjegavati socijalnu interakciju.
• Socijalni anksiozni poremećaj: Ovaj poremećaj karakteriziraju pretjerana tjeskoba i panika tijekom svakodnevnih događaja, osobito kada su posramljeni ili poniženi u javnosti jer njihova izvedba nije na razini očekivanja, poput straha od javnog nastupa, straha od svjetla reflektora, strah od stranaca ...

Trenutno psiholozi nisu pronašli izravan uzrok sindroma anksioznosti. Međutim, oni ukazuju na brojne čimbenike rizika koji povećavaju vjerojatnost anksioznog sindroma. Posebno:

• Psihološki faktori: Bolesnik je sklon anksioznosti, pacijent je traumatiziran od djetinjstva...
• Genetski čimbenici: Ako netko u obitelji ima psihičke bolesti, sljedeća generacija također je pod velikim rizikom da bude pogođena.
• Okolinski i društveni čimbenici: Dugotrajni stres, stres na poslu, obitelji i životnom okruženju.
• Neurološki čimbenici.

Sindrom anksioznosti je emocionalni poremećaj karakteriziran pretjeranom anksioznošću i panikom

Manifestacije anksioznog sindroma

Simptomi sindroma anksioznosti mogu se pojaviti u mnogo različitih oblika, mogu biti iznenadni ili postupni i trajati sve dok osoba ne shvati te simptome. Uobičajeni simptomi anksioznih poremećaja uključuju:

• Pretjerani stres i tjeskoba: Ovo je tipična manifestacija sindroma anksioznog poremećaja, koja uzrokuje emocionalne učinke na pacijenta i osobe oko njega.
• Nemir: Ovo je najočitija manifestacija kada je pacijent pod stresom i zabrinut. Bolesnici se često ne mogu smiriti, stalno hodaju, puno govore, ne mogu ništa misliti.
• Smanjena koncentracija: Dugotrajni stres može uzrokovati gubitak koncentracije, pa čak i gubitak pamćenja.
• Pacijent osjeća strah bez vidljivog razloga. Dugotrajni strah može uzrokovati da osoba padne u fobiju. Osoba često neće primijetiti ovaj izraz dok se ne suoči s određenom situacijom i ne može prevladati strah.
• Pacijent osjeća sumnju u sebe koja se očituje u čestom postavljanju brojnih upitnih pitanja o sebi i okolnoj situaciji.
• Srce kuca brzo i snažno, disanje nije duboko, disanje ubrzano, ruke i noge se tresu, jako se znoji, često mokri.
• Vrtoglavica, mučnina i dugotrajna glavobolja: Ovi se simptomi često pojavljuju kontinuirano i traju, čineći pacijente manje samopouzdanima u komunikaciji, ometajući rad, kao i društvene odnose.
• Probavne smetnje , promjene u apetitu, povećanje ili gubitak težine.
• Poremećaji spavanja: pacijenti se mogu osjećati pospano ili im stalno nedostajati sna, uzrokujući da tijelo padne u stanje umora i letargije.

Osobe s anksioznim poremećajima često osjećaju sumnju u sebe

Metode liječenja anksioznog sindroma

Najučinkovitije liječenje anksioznog sindroma je kombinacija psihoterapije i lijekova. Međutim, liječenje traje dugo.

• Psihoterapija: Psiholozi će provesti puno vremena pružajući psihološku podršku pacijentima. Liječnik će kroz razgovor pomoći pacijentu da bolje shvati svoje zdravstveno stanje, a istovremeno će otkloniti poteškoće i prepreke u razmišljanju pacijenta, te pronaći način za rješavanje problema s kojima se pacijent susreće.
• Primjena lijekova: Liječenje lijekovima može trajati od 6 mjeseci do 1 godine, pa čak i više ovisno o stanju bolesnika. Bolesnike je potrebno pregledati kako bi liječnik mogao odrediti pravi lijek. Osim poštivanja uputa za lijekove, pacijenti moraju ići na pregled kod svog liječnika kako bi se doza prilagodila njihovom zdravstvenom stanju (ako je potrebno).
• Osim pridržavanja liječničkog režima liječenja, pacijenti bi trebali provesti najmanje 30 minuta dnevno sudjelujući u aktivnostima koje im pomažu da se osjećaju opušteno i dobro za svoje raspoloženje, kao što su: meditacija, tjelesne vježbe Osim toga, pacijenti bi također trebali prakticirati duboko disanje dok održavaju zdravlje prehrambene i životne navike.

Vježbanje joge je učinkovit način da se pacijentima pomogne da se opuste

Gore su informacije o sindromu tjeskobe koje je aFamilyToday Blog prikupio kako bi ih podijelio s čitateljima. Nadamo se da će ove informacije biti korisne čitateljima. Ako imate upozoravajuće znakove anksioznog poremećaja, obratite se liječniku radi pravovremene dijagnoze i liječenja kako biste izbjegli negativne učinke na svoje zdravlje i kvalitetu života!