Naučite o mentalnim poremećajima kod djece
Kao i kod odraslih, psihički poremećaji kod djece uzrokuju promjene u djetetovom razmišljanju, osjećajima i ponašanju te zahtijevaju hitno liječenje.
Psihoza je ozbiljan poremećaj koji ne pogađa samo odrasle, već može utjecati i na djecu. Duševni poremećaji u djece mogu uzrokovati promjene u razmišljanju, osjećajima i ponašanju te zahtijevaju hitno liječenje.
Djeca svih dobi mogu doživjeti stres koji negativno utječe na njihovo mentalno zdravlje. Osjetljivi su na iste mentalne poremećaje kao i odrasli, iako simptomi mogu biti malo drugačiji.
Ako znate pratiti i prepoznati rane simptome mentalnih poremećaja kod djece, vi i vaši najbliži moći ćete proaktivno prilagoditi svoje ponašanje i ponašanje kako bi bili primjereniji.
Duševni poremećaj, također poznat kao mentalna bolest, je zdravstveno stanje u kojem dijete ima promjene u razmišljanju, osjećaju i ponašanju. To može dovesti do tjeskobe i problema u interakciji s obitelji i prijateljima ili u društvenim i školskim aktivnostima.
Osiguravanje dobrog mentalnog zdravlja neophodno je za djecu kako bi u najvećoj mjeri iskoristili svoj inherentni potencijal, uz odgovarajući društveni i kognitivni razvoj.
Većina mentalnih bolesti može se liječiti kombinacijom lijekova i psihoterapije. Evo nekoliko uobičajenih psihičkih poremećaja kod djece:
Postoji mnogo razloga za anksioznost kod djece, kao što su pritisak zbog uspoređivanja s braćom i sestrama ili drugom djecom, akademski pritisak i školske procjene. Međutim, ako je anksioznost trajna ili ako postoje drugi vanjski pritisci, trebate odvesti dijete na psihološki pregled.
Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD), socijalna fobija i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) nekoliko su stanja koja se klasificiraju kao anksiozni poremećaji .
Ako dijete ima problema s koncentracijom i pokazuje hiperaktivno ili impulzivno ponašanje koje je povezano s agresijom, to može biti posljedica poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) .
Međutim, postoje slučajevi u kojima djeca s poremećajem ne pokazuju nikakve simptome. Stoga je podvrgavanje djece medicinskim pretragama jedini način da se pomogne u dijagnosticiranju bolesti.
Neka djeca pokazuju znakove disurije, što utječe na njihovo ponašanje prilikom korištenja zahoda i njihovu sposobnost obavljanja funkcija kao što su mokrenje ili nužda.
Ako se stanje javlja kod djece starije od 5 godina, to je stvar zabrinutosti i liječenja.
Ovaj poremećaj je ranije bio poznat kao pervazivni razvojni poremećaj i vjerojatnije je da će se pojaviti u djece mlađe od 3 godine. Djeca s ovim poremećajem često imaju poteškoća u učinkovitoj komunikaciji i interakciji s drugima.
Anoreksija nervoza (anoreksija nervoza uzrokovana željom za mršavljenjem) i bulimija (obično izazvana uznemirujućim situacijama) dva su najčešća oblika poremećaja hranjenja , koji se manifestiraju u djece svih dobnih skupina.
Depresija (stanje stalne tuge) i bipolarni poremećaj (emocije koje se brzo mijenjaju od izrazito aktivnih i sretnih do tihih i tužnih) dvije su mentalne bolesti koje spadaju u kategoriju tipa poremećaja raspoloženja.
Poremećaji raspoloženja imaju brojne učinke na tjelesno i psihičko zdravlje oboljelih, od nesanice i smanjene koncentracije do samopouzdanja i suicidalnih sklonosti.
Riječ je o ozbiljnom poremećaju mozga, kada su percepcija i razmišljanje djece iskrivljeni, što im otežava funkcioniranje u društvu, školi itd.
Kod shizofrenije djeca često čuju riječi ili zamišljaju slike u svojim glavama. To može dovesti do ponašanja kao što je samoizolacija, poteškoće u izražavanju emocija, au teškim slučajevima, nasilne sklonosti i potencijalno nanošenje štete drugima.
U tom slučaju dijete će izvoditi radnje ili ispuštati zvukove koji su iznenadni, nevoljni, ponavljajući se i često besmisleni.
Simptomi tikova ili napadaja mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, najčešće na kapcima i mišićima lica.
Ako nema puno informacija o ovom sindromu, više saznajte u članku " Prepoznavanje tikova kod djece kako ne bismo nepravedno grdili djecu ".
Većina mentalnih poremećaja nema prepoznatljiv uzrok. Istraživači vjeruju da je uzrok kombinacija mnogih čimbenika kao što su genetika, biološki čimbenici, psihički poremećaji i pritisci iz vanjskog okruženja.
Mentalni poremećaji mogu se prenositi kroz generacije. Djeca rođena u obiteljima u kojima roditelji ili bake i djedovi imaju povijest mentalnih bolesti su ranjivija.
Neravnoteža između kemikalija (koji se nazivaju i neurotransmiteri) u mozgu uzrok je brojnih mentalnih poremećaja, kao i ozljeda mozga ili urođenih mana.
Doživljavanje psihičkog zlostavljanja, zanemarivanja, fizičkog ili seksualnog zlostavljanja može doprinijeti traumi i mentalnim bolestima kod neke djece.
Određeni događaji koji uzrokuju ozbiljnu fizičku ili psihičku traumu, kao što je gubitak voljene osobe ili opasna nesreća, također mogu dovesti do psihičkih poremećaja, posebno kod osoba s visokim rizikom od ovih stanja.
Mnoge mentalne bolesti kod djece često se zanemaruju i ne liječe. Evo nekoliko znakova i simptoma na koje morate pripaziti kako bi se mentalni poremećaji kod male djece mogli otkriti u ranoj fazi.
Djeca imaju tugu koja traje više od nekoliko tjedana i promjene raspoloženja koje dovode do problema kod kuće i u školi.
Djeca su često okružena osjećajima koji su vrlo intenzivni i izgledaju neutemeljeni. Ti su osjećaji ponekad popraćeni ubrzanim otkucajima srca ili ubrzanim disanjem. Ovu manifestaciju karakterizira prevladavajući osjećaj straha ili tjeskobe koji ometa svakodnevne aktivnosti.
Mogu se pojaviti neočekivane promjene u ponašanju, osobito nasilna ili opasna ponašanja kao što su tučnjava, korištenje oružja, namjera povrijediti druge.
Djeca obično ne mogu mirno sjediti ili se predugo usredotočiti na jednu stvar. To dovodi do pada akademske ili atletske uspješnosti.
Gubitak težine, često povraćanje ili korištenje laksativa mogu biti znakovi poremećaja prehrane.
Za razliku od odraslih, psihički poremećaji kod djece mogu uzrokovati glavobolju i želučane tegobe više nego emocionalne simptome.
U nekim slučajevima mentalnih poremećaja, djeca se mogu ozlijediti rezanjem ili spaljivanjem vlastite kože. Ova djeca mogu gajiti suicidalne misli ili pokušati okončati vlastiti život.
Korištenje supstanci ili alkohola smatra se mehanizmom suočavanja kod neke djece s mentalnim poremećajima. Djeca mogu koristiti ove stimulanse za ublažavanje vlastitog raspoloženja.
Gubitak motivacije za obavljanje svakodnevnih aktivnosti ili bavljenje hobijima te sklonost umoru i depresiji iz nepoznatih razloga također su upozoravajući znakovi mentalnih poremećaja u djece.
Previše pažnje na svoj izgled, oblik tijela ili težinu također može dovesti do pretjerane tjeskobe.
Nesanica, problemi sa spavanjem, loše spavanje ili česte noćne more tijekom duljeg vremenskog razdoblja također mogu biti simptomi mentalnog poremećaja.
Nedruženje s obitelji i prijateljima, te izbjegavanje svih oblika društvene interakcije mogu biti alarmantni znakovi.
Kada vaše dijete počne maltretirati ili udarati drugu djecu u školi i suoči se s brojnim drugim poteškoćama u novoj sredini, trebate posvetiti više pažnje i brige svom djetetu jer to može biti uzrok i manifestacija psihičkih poremećaja.
Djeca su podložna istim psihičkim bolestima kao i odrasli. Međutim, dijagnoza je često teža jer djeca još uvijek prolaze kroz razdoblje rasta i razvoja, kako tjelesnog tako i psihičkog.
Liječnik će se usredotočiti na kliničke znakove i simptome uočene u djeteta, a također će se uputiti na procjene psihijatra, psihologa ili bihevioralnog terapeuta kako bi postavio dijagnozu.
Ne postoji jednostavan test za dijagnosticiranje mentalnih poremećaja, a vaš će liječnik trebati više informacija o povijesti bolesti članova vaše obitelji, toleranciji na traume i povijesti mentalnog zdravlja.
Tijek liječenja provodit će se ovisno o dijagnozi kao i prednostima metode liječenja. Kombinacija sljedećih tretmana može djelovati bolje na vaše dijete:
Lijekovi sami ili u kombinaciji s drugim terapijama mogu biti učinkoviti u liječenju mentalnih poremećaja u djece.
Antidepresivi, antipsihotici, anksiolitici, stimulansi i stabilizatori raspoloženja obično se koriste za djecu s psihozom.
To uključuje savjetovanje stručnjaka za mentalno zdravlje kako bi se djetetu pomoglo da se nosi sa svojim simptomima, mislima i ponašanjem.
Potporna terapija, kognitivna bihejvioralna terapija, obiteljske veze, pojedinci i grupe spadaju u kategoriju psihoterapije.
To je osobito korisno jer mala djeca nisu toliko izražajna kao odrasli. Ova metoda uključuje terapeutsku umjetnost (art terapija) ili tretman-igru (terapiju igrom), pomaže djeci da bolje komuniciraju misli i svoje emocije.
Budući da mnogi različiti čimbenici zajedno uzrokuju psihičke poremećaje kod djece, potpunu prevenciju teško je postići. Međutim, ako rano prepoznamo simptome i zatražimo liječenje što je prije moguće, možemo kontrolirati psihičke poremećaje i spriječiti loše posljedice u budućnosti.
Obitelji i škole igraju veliku ulogu u usmjeravanju, suosjećanju i podršci djeci koja se bave mentalnim poremećajima.
Također, potražite programe koji vas uče kako se nositi s teškim situacijama i ponašanjima vezanim uz slučaj vašeg djeteta. Sudjelovanje u grupama podrške također pomaže djeci da lakše prevladaju ove poteškoće.
Rana dijagnoza i odgovarajuće liječenje mogu rezultirati potpunim oporavkom ili biti uspješni u ograničavanju simptoma djetetovog mentalnog poremećaja. Međutim, kod neke djece ozbiljan ili kronični poremećaj može trajati doživotno.
Ako se mentalni poremećaji u djece ne liječe rano, oni mogu razviti sklonost zlouporabi stimulansa kao što su alkohol i droge, te sudjelovati u nasilnom ili samodestruktivnom ponašanju kao odrasla osoba (samoubojstvo).
Duševni poremećaj u djece opasno je stanje koje treba odmah otkriti i liječiti. Trebali biste se pobrinuti za mentalni život svog djeteta kako biste spriječili ove poremećaje.
Kao i kod odraslih, psihički poremećaji kod djece uzrokuju promjene u djetetovom razmišljanju, osjećajima i ponašanju te zahtijevaju hitno liječenje.
aFamilyToday Health - Prehrambene navike mogu dovesti do drugih nepredvidivih posljedica. Što roditelji trebaju učiniti kada njihov tinejdžer ima ovaj fenomen?
Kada primijetite nagli pad ocjena vašeg djeteta, što trebate učiniti? Hoćete li ga grditi ili pomoći svom djetetu da poboljša ocjene?
Dobar probavni sustav ključni je čimbenik u odlučivanju hoće li dijete rasti zdravo, inteligentno ili ne.
LAKA metoda odgoja djece način je uvježbavanja životnih navika djece – prehrane i spavanja po ciklusu koji se ponavlja.
Lišće zvjezdanog voća za kupanje jedan je od narodnih lijekova koji se naširoko koriste za liječenje kožnih bolesti kao što su osip, osip, alergije.
aFamilyToday Health dijeli konkretne razloge zašto bebe ne dobivaju na težini, kako bi vam pomogao provjeriti spada li vaša beba u jednu od ovih kategorija.
Pije li vaša beba dovoljno mlijeka? Poslušajte dijeljenje iz aFamilyToday Health kako biste saznali o djetetovoj prehrani i pravom trenutku za uvođenje krute hrane.
Previsoki ili preniski oboje čine da se tinejdžeri osjećaju inferiornima. Roditelji bi svoju djecu tinejdžere trebali opremiti znanjem o visini kako ne bi bili zbunjeni!
Kada dijete napuni dvije godine, roditelji bi trebali obratiti pozornost na djetetov psihički razvoj. Roditelji se mogu pozvati na neke savjete aFamilyToday Health!
aFamilyToday Health - Pitate se da li svojoj bebi dati sok od voća ili povrća? Otkrijmo kroz ovaj članak.
Faza u kojoj beba uči jesti krutu hranu čini majku uzbuđenom i sretnom, ali i neizbježno zabrinutom kada ne zna koju metodu odabrati.
aFamilyToday Health - Djeca, za razliku od odraslih, često gube sposobnost reguliranja svojih navika gledanja televizije. Evo tajne kako djeci dati dobre navike