Zimsko-proljetni vremenski uvjeti povoljni su uvjeti za razvoj i dulji opstanak patogenih bakterija i virusa u okolišu, čime se povećava rizik od bolesti ljudi, širenja u zajednici i izbijanja bolesti.
U promjeni godišnjih doba, bakterije i virusi često se vrlo snažno razmnožavaju, obično zimi i u proljeće, uzrokujući mnoge zdravstvene probleme, čak i komplikacije opasne po život. Slijedimo načine prevencije zimskih bolesti u članku u nastavku.
Opasnost od zimsko-proljetnih bolesti
Prema statistici Ministarstva zdravstva u prvih 10 mjeseci 2019. većina od četiri zarazne bolesti imala je tendenciju pada u usporedbi s istim razdobljem 2018.; Denga groznica je ciklična, tako da se broj slučajeva i smrti povećava u istom razdoblju; broj bolesti šaka, stopala i usta porastao je za 0,5%.
Osobito bolesti koje se prenose respiratornim i gastrointestinalnim traktom poput bolesti šaka, stopala i usta, ospica, rubeole, hripavca, meningokoka, vodenih kozica, gripe, proljeva, svinjskog streptokoka...
Stručnjaci ističu kako je prevencija bolesti iznimno važna. Međutim, svijest ljudi je još uvijek ograničena i oni nisu dobrovoljno sudjelovali u aktivnostima prevencije i kontrole bolesti u zajednici. Neke lokalne vlasti nisu se previše obazirale i nisu drastično usmjerile mjere za sprječavanje epidemije...
Gripa se obično javlja zimi i u proljeće
U nadolazećem vremenu zima – proljeće će biti hladnije od ostalih krajeva, pa se povećava mogućnost izbijanja bolesti koje se prenose dišnim i gastrointestinalnim traktom poput bolesti šaka, stopala i usta, ospica, rubeole, kašlja, kokoši, meningokoknog meningitisa, visoko patogena influenca ptica, influenca A(H7N9), A(H5N1), proljev uzrokovan rotavirusom.
Uobičajene bolesti zimi i u proljeće
Bolest dišnog sustava
Zima - proljeće je doba kada plućno - bronhijalne bolesti napreduju uz podršku visoke vlage, niskog tlaka zraka, niske temperature, otpornost organizma je smanjena, mikroorganizmi se povoljno razvijaju Dobrobiti... Plućno - bronhijalne bolesti koje se lako razvijaju u ove sezone su bronhijalna astma, akutni bronhitis - upala pluća, hemoptiza...
Bolesti zglobova
Artritis: Zbog hladnog i vlažnog vremena, bolesti kostiju i zglobova imaju priliku bjesnjeti. Reumatoidni artritis, reumatska bolest srca i giht 3 su bolesti za koje postoji najveća vjerojatnost da će imati najakutniju egzacerbaciju zimi. Reumatoidni artritis je kronična bolest zglobova koja traje godinama i može uzrokovati teške posljedice kao što su priraslice, deformacije zglobova.
Giht: Giht je bolest koja uglavnom pogađa muškarce starije od 30 godina koji žive u urbanim sredinama. Iako giht nastaje zbog prejedanja, hladno i vlažno vrijeme učinit će zglobove još bolnijima.
Kožne bolesti
Hladno vrijeme također je povoljan uvjet za razvoj kožnih bolesti, posebice bolesti poput urtikarije, ekcema, ispucalih peta... Urtikarija se obično više razvija kada iz hladnog vjetrovitog okruženja uđete u topliju prostoriju. Neki ljudi imaju i simptome glavobolje, hipotenzije, cijanoze, edema grkljana...
Suhi ekcem, također poznat kao hladni pruritus, rezultat je hladnog vremena i povećane vlažnosti u prostoriji, zbog čega koža smanjuje proizvodnju znoja i sebuma. Dehidrirani kožni keratin uzrokuje da koža postane suša, manje se ljušti i svrbi kod pacijenta.
Zimsko-proljetne mjere prevencije bolesti koje morate znati
U cilju aktivnog suzbijanja zimsko-proljetnih epidemija, Zavod za preventivnu medicinu Ministarstva zdravstva preporuča građanima obratiti pažnju i proaktivno provoditi mjere za unapređenje zdravlja i sprječavanje epidemija kako slijedi:
1. Cijepite se potpuno i na vrijeme
Učinkovit način sprječavanja zimsko-proljetnih bolesti je potpuno cijepljenje protiv bolesti
Kako bi se proaktivno spriječile zimsko-proljetne epidemije, Odjel za preventivnu medicinu pri Ministarstvu zdravstva preporuča ljudima da obrate pozornost i aktivno poduzmu mjere za poboljšanje zdravlja i sprječavanje epidemija kao što je cijepljenje, puna i planirana prevencija bolesti (za bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, kao što su ospice, rubeola, pertusis, meningokok, vodene kozice, gripa...).
2. Držite svoje tijelo toplim kada vrijeme postane hladno
Kada zahladi, morate ugrijati svoju djecu i sebe kada vozite motor, kada izlazite van; Pri radu na otvorenom, noćnom izlasku, ranim jutarnjim satima potrebno je obući dovoljno toplo, pripaziti da stopala, ruke, prsa, vrat i glava budu topli.
3. Izbjegavajte kontakt s osobama koje pokazuju znakove zaraznih bolesti
Prilikom susreta s osobama sa znakovima respiratornih bolesti poput ospica, rubeole, hripavca, meningokoka, vodenih kozica, gripe... Morate poduzeti odgovarajuće mjere opreza kako biste izbjegli zarazu virusima koji prenose bolest u vaše tijelo.
4. Osigurajte sigurnost hrane, jedite dobro, pijte dobro, jedite dovoljno kvalitetno i hranjivo
Konzumiranje puno voća pomaže tijelu da poveća vitamine i poboljša otpornost. Jedite uravnoteženu skupinu hranjivih tvari: škrob, proteine, masti, vitamine i minerale. Na taj način pomažete u sprječavanju bolesti uzrokovanih bakterijama i virusima zbog povećane otpornosti.
5. Osigurajte osobnu higijenu
Čista osobna higijena također je učinkovit način prevencije zimskih i proljetnih bolesti
Redovito perite ruke sapunom, svakodnevno čistite nos i grlo. Provoditi dobru higijenu okoliša, obiteljsku higijenu, koristiti higijenske zahode.
Međutim, kada se pojave znakovi sumnje na zaraznu bolest, potrebno je odmah obavijestiti najbližu zdravstvenu ustanovu radi pravovremenog savjetovanja, pregleda i liječenja kako bi se izbjegle opasne komplikacije.