Koliko dugo žive ljudi na dijalizi? Kako pacijenti na dijalizi produljuju život?

Koliko ljudi na dijalizi žive pitanje je koje zanima mnoge današnje bubrežne bolesti. Neka aFamilyToday Blog odgovori na ovo pitanje kroz članak u nastavku!

Bolesnici s bubrežnim bolestima, osobito u završnom stadiju zatajenja bubrega, gotovo moraju pribjegavati dijalizi. U članku u nastavku, aFamilyToday Blog pomoći će vam odgovoriti koliko dugo žive pacijenti na dijalizi i ponuditi neke metode za produljenje života pacijenata na dijalizi.

Zašto bolesnici sa zatajenjem bubrega trebaju dijalizu?

Bubrezi su važan organ u tijelu, odgovoran za filtriranje krvi i uklanjanje viška tekućine, te stvaranje urina za izlučivanje iz tijela. Međutim, ako su bubrezi previše oštećeni zbog kronične bubrežne bolesti (kao što je kronično zatajenje bubrega ), bubrezi mogu izgubiti sposobnost čišćenja krvi, što dovodi do otpada i stagnacije tekućine u tijelu. Mnogi neugodni simptomi, koji mogu dovesti do do smrti ako se odmah ne liječi.

Kronično zatajenje bubrega može biti kobno ako se ne liječi odmah

Dijaliza je metoda filtriranja krvi izvan tijela pomoću posebnog stroja. Tijekom dijalize, pacijentu se uzima krv iz krvne žile, a zatim krv prolazi kroz sintetički filter, koji se naziva uređaj za dijalizu. Aparat za dijalizu ima isti mehanizam djelovanja kao bubreg unutar tijela, tako da se krv čisti prije nego što se vrati u tijelo pacijenta. Stoga je uređaj za dijalizu poznat i kao umjetni bubreg.

Za osobe s trajnim oštećenjem bubrega ili završnim stadijem kronične bubrežne bolesti, dijaliza je jedini način liječenja, osim ako se ne pronađe odgovarajući bubreg za transplantaciju.

Ako ne postoji bubreg koji je kompatibilan s tijelom pacijenta ili zdravstveno stanje pacijenta ne dopušta transplantaciju bubrega, pacijent će morati doživotno ići na dijalizu. Bez dijalize, bolesnici sa završnim stadijem kronične bubrežne bolesti obično žive samo nekoliko tjedana nakon dijagnoze.

Dijaliza je gotovo jedino liječenje bolesnika s kroničnim zatajenjem bubrega

Je li dijaliza opasna?

Kao što je već spomenuto, dijaliza je gotovo jedini tretman za produljenje života bolesnika. Međutim, prema nekim studijama, hemodijaliza može uzrokovati neke ozbiljne po život opasne komplikacije kao što su: Začepljenje krvnih žila, hipotenzija, pa čak i infekcija krvi ... Dakle, pacijenti apsolutno ne smiju sami provoditi dijalizu kod kuće, već moraju ići u medicinske ustanove na liječenje i nadzirati njihovo zdravstveno stanje od strane kvalificiranih liječnika.

U slučaju da liječnici pacijentu dopuste dijalizu kod kuće, i članovi obitelji i pacijent moraju biti obučeni i upućeni u tehnike dijalize kako bi se osigurala sigurnost pacijenta.

Koliko dugo žive ljudi na dijalizi?

Ako pacijentova ekonomska situacija dopušta da se osigura podobnost i sposobnost filtriranja krvi za uklanjanje toksina iz pacijentova tijela, moguće je da pacijent živi 5 godina od prvog dana dijalize.

Međutim, to se ne odnosi na sve pacijente. Za osobe s drugim temeljnim bolestima kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti i visoki krvni tlak , vrijeme preživljavanja bit će kraće. Uz to, dob je također odlučujući faktor u vremenu preživljavanja nakon dijalize. Većina ljudi starijih od 75 godina na dijalizi živi samo 2-3 godine.

Trenutno su mnogi pacijenti sa zatajenjem bubrega bili podvrgnuti dijalizi i produžili svoj život na 10 ili više godina. Koliko dugo živjeti na dijalizi više neće biti veliko pitanje ako se pacijent strogo pridržava mjera za sprječavanje mogućih komplikacija.

Koliko ljudi na dijalizi žive pitanje je mnogih obitelji pacijenata

Dizajniranje prehrane dijaliznih bolesnika

Osobe na dijalizi ne mogu jesti sve što žele kao normalne osobe i moraju imati posebne zahtjeve. Ako se izgradi razumna prehrana, kvaliteta života pacijenta će se sve više poboljšavati. Evo nekih prehrambenih smjernica za pacijente na dijalizi:

Povećajte unos proteina

Kako bi osigurali dovoljno kalorija za dnevne aktivnosti, dijalizirani bolesnici trebaju osigurati 1,4 - 1,5 grama proteina na 1 kilogram tjelesne težine.

Bolesnici bi trebali ograničiti unos biljaka s niskom biološkom vrijednošću proteina kao što su sušeni grah, orašasti plodovi i sjemenke. S druge strane, pacijenti bi trebali dati prednost korištenju proteina visoke biološke vrijednosti iz crvenog mesa, bijelog mesa, mlijeka, jaja... kako bi osigurali dovoljnu opskrbu proteinima svaki dan.

Potrebno je kontrolirati količinu vode i soli koja se koristi

Natrijev ion u krvi je glavni ion koji pomaže u održavanju osmotskog tlaka plazme. Ograničenje soli uglavnom je ograničenje količine unesenog natrija jer previše soli uzrokuje zadržavanje vode u krvnim žilama, povećavajući opterećenje srca, uzrokujući hipertenziju i zatajenje srca .

Ako pacijent ima dodatne simptome kao što su edem, oligurija ili hipertenzija, treba ograničiti i natrij i vodu. Bolesnici ne bi smjeli jesti više od 2 grama soli dnevno jer često uz vodu pije i slanu hranu. Uz razumnu kontrolu unosa soli i vode, pacijent neće osjećati preveliku žeđ.

Pacijenti na dijalizi moraju kontrolirati unos soli i vode svaki dan

Ograničenje količine kalija u krvi

Previše kalija u krvi dovodi do slabosti udova, aritmija, pa čak i srčanog zastoja. Pacijenti na dijalizi trebali bi ograničiti upotrebu hrane s visokim udjelom kalija kao što su:

• Voće bogato kalijem: zvjezdano voće, naranče, banane, kaki, kumkvat ili konzervirano voće.
• Povrće s visokim sadržajem kalija: gljive, rajčice, mrkva, klice graha...
• Čokolada, kava, čaj ili neka sportska pića.

Neke napomene za produljenje života pacijenata na dijalizi 

Pacijenti koji trče trebaju obratiti pozornost na:

• Bolesnici moraju tijekom cijelog procesa hemodijalize imati optimističan, strpljiv stav i stav pun povjerenja, slušati liječnika i surađivati ​​u liječenju.
• Nikada ne prekidajte dijalizu niti samovoljno smanjite učestalost dijalize kako ne biste pogoršali stanje.
• Povećanje tjelesne težine između dijaliza ne smije premašiti 5% tjelesne težine kako bi se izbjegle komplikacije tijekom dijalize.
• Uz ostale mjere liječenja, kao što su lijekovi, pacijenti trebaju obratiti pozornost na stabilnu razinu krvnog tlaka, hemoglobina na 110-130 g/L.
• Upravljanje prehranom: Treba koristiti visokokvalitetne proteine ​​s malo soli (manje od 5 grama dnevno). Ograničite kalij, fosfor i kontrolirajte unos vode.
• Obratite pozornost na prevenciju gripe kada vrijeme mijenja godišnja doba. Potrebno je razviti dobre higijenske navike, svakodnevnu blagu tjelovježbu i dovoljno sna.

Stoga vam je gornji članak pomogao odgovoriti na pitanje koliko ljudi na dijalizi mogu živjeti , a ujedno je dao i neke napomene koje će dijaliziranim pacijentima produžiti život. Pacijenti ne bi trebali biti previše zabrinuti, već bi trebali zadržati pozitivan i optimističan stav kako bi se učinkovitost liječenja povećala na najbolju razinu.