Je li kasni stadij parkinsonizma opasan i kako njegovati parkinsonovca u ovom stadiju tema je koja jako zanima mnoge ljude. Otkrijmo u sljedećem članku!
Parkinsonova bolest je poremećaj kretanja koji brzo napreduje između faza. Osobito kad im se dijagnosticira kasni stadij Parkinsonove bolesti, pacijenti su vrlo zbunjeni i zabrinuti. Pa je li Parkinsonova bolest u zadnjem stadiju opasna, izlječiva i kako bolest kontrolirati? Sljedeći članak pomoći će vam odgovoriti na ova pitanja!
Faze Parkinsonove bolesti
Tipično, Parkinsonova bolest ima pet stadija. Konkretno, simptomi bolesti napredovat će od blagih do teških u svakoj fazi. Neki će pacijenti prolaziti kroz stadije jedan po jedan, ali drugi će preskočiti nekoliko stadija i napredovati do krajnjeg stadija Parkinsonove bolesti.
Stadij 1 : U ovom stadiju simptomi Parkinsonove bolesti često nisu očiti. Ako su prisutni, simptomi se obično razvijaju samo na jednoj strani tijela, poput drhtanja jednog uda ili ukočenosti u određenim položajima.
Faza 2 : Ulaskom u ovu fazu, simptomi Parkinsonove bolesti mogu zahvatiti obje strane tijela i pokazivati znakove poremećaja kretanja. U to vrijeme pacijent često ima poteškoća u održavanju ravnoteže, svakodnevnom hodanju ili obavljanju osnovnih pokreta kao što su oblačenje, pospremanje kuće,...
Međutim, u ovoj fazi simptomi obično ne utječu mnogo na pacijenta. Pacijenti i dalje mogu nastaviti sa svojim svakodnevnim aktivnostima.

Parkinsonova bolest je kronična bolest koja s vremenom napreduje
Stadij 3 : To se naziva prijelazni stadij Parkinsonove bolesti. U to vrijeme simptomi se počinju jasnije manifestirati i pacijent često ima dosta poteškoća u hodu, često pada.
Stadij 4 : Ovo je posljednji stadij Parkinsonove bolesti. Bolest napreduje brzo, simptomi ukočenosti mišića, usporenog kretanja bit će jasno izraženi i ometati pacijenta u svakodnevnim aktivnostima.U ovom trenutku bolesniku je potrebna njega voljene osobe za obavljanje sljedećih aktivnosti.svakodnevne aktivnosti.
Stadij 5 : Ovo je posljednji i najteži stadij Parkinsonove bolesti. Pacijent se više neće moći kretati i obavljati bilo kakve aktivnosti u svakodnevnom životu. Tada je bolesnik potpuno ovisan o rodbini ili stalnim njegovateljima.
Koliko je kasni stadij Parkinsonove bolesti opasan?
Obično se kasni stadij Parkinsonove bolesti opisuje kada se bolest uđe u stadij 4 i 5. Ako se razvije do ovog stadija, kvaliteta života osoba s Parkinsonovom bolešću značajno se smanjila. Manifestacije mogu biti simptomi gubitka pamćenja, nemogućnost kretanja. Problem kontrole bolesti mora biti učinjeno češće, pacijent može razviti infekciju.
Parkinsonova bolest nije opasna, ali u ovoj fazi tijelo bolesnika slabi. Mogu postojati opasne komplikacije poput smrti od upale pluća, infekcije itd. Ako se bolest pravilno kontrolira, pacijent i dalje može živjeti normalnim životom, samo nailazeći na prepreke u kretanju.
Skrb za pacijente sa završnim stadijem Parkinsonove bolesti
Parkinsonova bolest je kronična bolest i trenutno ne postoji način da se u potpunosti izliječi, pogotovo u kasnoj fazi bolesti, liječenje je teže i kompliciranije.
Iako su lijekovi i druge terapije poboljšali izglede za pacijente s Parkinsonovom bolešću, dugotrajna uporaba također je sklona nuspojavama i komplikacijama.
Iz tih razloga, u kasnim fazama Parkinsonove bolesti, primarni ciljevi liječenja su smanjiti komplikacije i poboljšati kvalitetu života bolesnika kroz svakodnevnu skrb.

Pacijenti s krajnjim stadijem Parkinsonove bolesti trebaju odgovarajuću njegu
Bilješke o bolesnikovim problemima s ishranom
Bolesnici s kasnim stadijem Parkinsonove bolesti često imaju poteškoća s gutanjem i gušenjem te su skloni komplikacijama upala pluća. Stoga njegovatelji trebaju obratiti pozornost na to da pacijentu daju mekanu hranu koju je lako progutati, poput juhe, juhe ili kaše.
Osim toga, ne zato što pacijent ima poteškoće s gutanjem i anoreksiju, prehrana za osobe s Parkinsonovom bolešću postaje loša i nema hranjivih tvari. U prehrani oboljelih od Parkinsonove bolesti treba obratiti pozornost na odgovarajuću prehranu i znanost, povećati unos vlakana i vitamina iz povrća i voća.
U nekim slučajevima bolesnik mora imati nazogastričnu sondu i parenteralnu prehranu.
Bilješke o korištenju lijekova kod pacijenata sa završnim stadijem Parkinsonove bolesti
Rođaci i njegovatelji trebaju pomno kontrolirati korištenje droga kod pacijenta. Uvijek budite sigurni da pacijent uzima pravi lijek, u pravoj dozi iu pravo vrijeme.
Osim toga, potrebno je i više razgovarati s oboljelom osobom kako bi se smanjilo opterećenje stresom, pomoglo joj da izađe iz stanja pretjeranog stresa ili tjeskobe.

Obratite pažnju na pacijente s Parkinsonovom bolešću da uzmu pravu dozu i na vrijeme
Fizioterapija za pacijente s Parkinsonovom bolešću
U kasnim ili kasnim fazama, osobe s Parkinsonovom bolešću sve manje i manje reagiraju na liječenje. Zbog toga su mišići često zategnuti i otežavaju im hodanje i svakodnevne aktivnosti. U to vrijeme liječnici potiču pacijente na redovitu fizikalnu terapiju kako bi se poboljšala ukočenost mišića i pokretljivost.
Iako će svakodnevne aktivnosti biti teške i dugotrajne, osim pomoći bližnjih, poželjno je da se oboljela osoba vježba sama obavljati svakodnevne aktivnosti. To pomaže pacijentima da se osjećaju samopouzdanije i udobnije te psihički bolje.
Kada Parkinsonova bolest uđe u svoju posljednju i završnu fazu, dolazi do propadanja ne samo tjelesnog nego i psihičkog. Stoga rodbina i njegovatelji moraju posvetiti veću pozornost praćenju bolesnika te im pomoći kada je to potrebno i pružiti im duhovnu potporu. Poboljšano upravljanje fizičkim i mentalnim simptomima pomoći će osobama s Parkinsonovom bolešću da održe najbolju moguću kvalitetu života.
Nadamo se da su vam gore navedene informacije pomogle da bolje razumijete kasni stadij Parkinsonove bolesti i napomene u liječenju Parkinsonove bolesti!